Suvremeni svijet je složen fenomen kojeg je teško razumjeti kroz neposredno iskustvo jer su naša saznanja manje-više posredovana, a najčešći posrednici su mediji u najširem smislu (tisak, televizija, radio, internetski portali, društvene mreže...).

Poruke obrađujemo nesvjesno i automatizirano te ostavljamo prostor medijima i medijskim sadržajima da utječu na naš misaoni proces, a da toga nismo ni svjesni. Ključni problem nije dostupnost informacija, već kako prepoznati potpunu, nepristranu, istinitu informaciju. Za prepoznavanje su nam potrebne vještina i znanje.

Medije ne treba ignorirati i odbacivati, već ih treba kritički razumjeti, razumjeti pravila po kojima funkcioniraju, razumjeti strategije kojima se služe, prepoznati njihov društveni značaj.  Mediji nisu ni štetni ni korisni, a mogu biti i jedno i drugo. Javnost je najčešće usmjerena na štetnu i opasnu stranu medija (stereotipi, nasilje, pornografija, žutilo...), ali oni mogu biti i  koristan izvor informacija. Knjižničar, koji između ostalog treba biti i medijski stručnjak, mora razviti vještine u korištenju dostupnih tehnologija kako bi dotakao različiti profil učenika. Učenici bi koristeći različite medije i izvore informacija razvili kritičko razmišljanje i vještinu rješavanja problemskih zadataka.

Reklame su jedan od medijskih žanrova koji oglašavanjem prenose različite vrijednosti (kulturne, ideološke). U reklamama se prikazuje ono što želimo ili moramo imati.

Kritičko vrednovanje i promišljanje se može iskazati i izradom kratkih reklama. Kratkom prezentacijom i uputama za rad želimo pokazati na koje se sve načine mogu interpretirati informacije, vijesti, proizvodi, ideje.

Sudionici podijeljeni u skupine iizrađivali su  kratke videouratke pomoću pametnih telefona na zadane pojmove ili izraze imajući na umu načela oglašavanja. Bili su nam dostupni i rekviziti koje smo  mogli koristiti pri izradi videa. 

Intencija ove  radionice bila je da se knjižničari približe učenicima i prilagode  radu s generacijama 21. stoljeća koje informacije vole primati brzo i to s različitih multimedijskih izvora te se rado upoznavaju s novim tehnologijama i načinima rada. Knjižničar bi trebao  postati njihov uzor za cjeloživotno učenje i fleksibilan način razmišljanja.